Nedavno sam dala pregled stanja Twitosfere pod Statistika o Twitteru. O tadašnjem stanju Twitosfere izvještaj je dala tvrtka Hubspot. Na nedavno održanoj službenoj Twitterovoj konferenciji Chirp objavljeno je i stanje Twitosfere u ovom trenutku. Osim trenutačnog stanja Twitosfere naznačeno je da će se i svi javni tweetovi od 2006. godine arhivirati u sklopu mrežene građe Knjižnice kongresa. U nastavku statistika o Twitteru obajavljena u travnju 2010.
Nedavno je tvrtka Hubspot objavila analizu trenutačnog stanja u izvještaju Stanje Tweetosfere (PDF). O stanju tweetosfere pišu i na službenom blogu tvrtke Sysomos, kao još jedne tvrtke koja se bavi poslovnim izvjesništvom (engl. business intelligence) za društvene medija kao vrste otvorenih izvora za prikupljanje i analizu informacija. Dok Facebook na svojim službenim stranicama javno daje statističke podatke koji se onda jednostavno mogu prikazati u Statistici o Facebooku, većina podataka vezanih za Twitter temelje se na analizama koji su provedeni nad određenim uzorkom. Kako god, svi ti prikupljeni podaci se mogu uobličiti i dati nekakav uvid o stanju tweetosfere. Evo moga maloga doprinosa ili statistike o Twitteru.
Riječ medij se u engleskom govornom području počinje upotrebljavati od 1920. godine. Pri tome se ne misli na medij za trajnu pohranu podatka niti na ljudski medij koji prepričava prošlost ili predviđa budućnost, već na medij za prijenos informacija. Svi smo jako dobro upoznati s pojmom masovnih ili tradicionalnih medija kao što su televizija, novine, radio, časopisi ili filmovi. Tradicionalni mediji omogućuju dijeljenje i prijenos informacija široj javnosti, međutim podržavaju jedino jednosmjernu komunikaciju. Nakon primanja određene informacije kroz tradicionalne medije nije bilo mogućnosti slanja trenutačne kritike ili pohvale autoru članka, uredniku časopisa ili televizijskog programa.
U odnosu na tradicionalne medije društveni mediji su nam omogućili dijalog umjesto monologa, dinamiku umjesto statike, te stvaranje novih društvenih veza na neformalniji način, nego je to ranije bilo moguće. Danas svi možemo biti autori nekog sadržaja i dijeliti ga s milijunima ostalih korisnika koji se priljučuju na Internet. Era društvenih medija postavlja pitanje kako smo mi kao pojedinci povezani, umjesto pitanja kako su dokumenti na servisu world wide web povezani. Društveni mediji kao primjeri umreženih medija dijele se u nekoliko žanrova ili kategorija: blogovi, mikroblogovi, servisi za dijeljenje video i slikovnog sadržaja, servisi za tagiranje, servisi za recenzije te forumi.
IM & IRC
Alati za trenutnu komunikaciju (engl. Instant Messaging tools) su prvi oblici društvenih medija koji su omogućili razmjenu poruka u realnom vremenu neovisno o trenutačnoj lokaciji pojedinca. Njihova svrha prije i danas je ostala ista – komunikacija s prijateljima i obitelji. Prvi takav alat bio je ICQ, dok je najstariji oblik programa za ćaskanje (engl. chat) na Internetu IRC koji je nastao 1988. godine u Finskoj.
Forumi
Najstariji tip društvenih medija su zasigurno forumi. Forumi su nasljednici nekadašnjih CBB-ova (engl. communitiy bulletin boards) koji su bili popularni 70-ih i 80-ih. Svrha i težište ovog tipa društvenih medija jest diskusija. Danas postoji veliki broj usko specijaliziranih foruma za određenu temu ili određenu zajednicu. Najpopularniji softverski paketi za kreiranje foruma su: vBulletin , Invision Power Board , phpBB i Drupal.
LiveJournal
Blogovi
Blogovi su se kao vrsta online ‘dnevnika’ pojavili već 1994. godine. Prvi svjetski bloger bio je Justin Hall, student fakulteta Swarthmore, koji je je započeo s pisanjem bloga o računalnim igricama već 1990-ih. Povećanje broja blogova na Internetu zabilježeno je tek od 1999. godine kada su kreirane prve platforme za upravljanje blogovima: LiveJournal i Blogger. Dakle, nikakvo tehničko predznanje od tada nije bilo potrebno kako bi se otvorio vlastiti blog.
Sadržaj svakoga bloga je zasigurno njegov najbitniji faktor. Sadržaji koji će vam donijeti širu čitalačku publiku su ekskluzivne vijesti, liste, te priručnici ili tutorijali. Do kraja 2008. godine zabilježeno je 186 milijuna blogova. Podatci o veličini svjetske blogosfere u 2009. godini nisu poznati.
Mikroblogovi
Mikroblogovi su novi oblik društvenih medija. Žanr koji predstavlja pomak u odnosu na blogove u smjeru asimetričnog povezivanja i komunicije u relnom vremenu. Karakterizira ih slanje i mogućnost komentiranja kratkih postova ili poruka u realnom vremenu. 2006. godine grupa znanstvenika na čelu s Jack Dorseyem kreirala je prvi servis ovoga tipa – Twitter. Do svibnja 2007. godine zabilježeno je 111 microblogging platformi, međutim Twitter je najpopularniji i najkorišteniji primjer ovoga žanra.
Nastavite čitati o povijesti društvenih medija u članku Kratka povijest društvenih medija 2.
Čini se se da je Twitter već duže vremena neizbježna tema i u hrvatskim i u stranim medijima. Prema Twitteru se zapravo odnosite kao i prema Facebooku: ili ga volite ili ne. Odnosno, ova misao je primjenjiva na društvene medije, općenito. U ovom postu ne nastojim govoriti kako ispravno koristiti Twitter. Čitam na Twitteru kritike o neispravnim načinima njegova korištenja. Smatram da moraju postojati određeni obrasci korištenja Twittera kada se on koristi u svrhu marketinga i PR-a, općenito poslovanja. Zato je i organiziran seminar Tweetokracija. Pohvale organizatorima na takvoj ideji. Međutim, za sve ostale svrhe smatram da Twitter ‘normalni’ korisnici mogu koristiti na načine na koje im platforma to omogućuje. U nastavku iznosim neka svoja zapažanja o Twitteru koja su nastala kao posljedica pročitanih članaka i korištenja platforme.
Prije nekoliko dana ideja Tima Barnersa-Leeja o stvaranju World Wide Web-a proslavila je svoj dvadaseti rođendan. Ta informacija me je pomalo iznenadila s obzirom da se u skoro svim dokumentima spominje 1990. godina kao godina nastanka weba. Međutim, objašnjeno je da se sam koncept, odnosno inicijalna ideja rodila 1989. godine. Ovako svoju ideju objašnjava sam Tim Barners Lee: The original thing that I wanted to do was make it collaborative medium, a place where we all could meet and read and write. U tih dvadaset godina svoga postojanja web je prošao kroz određene faze i promjene koje su danas svedene na nazive web1.0, web2.0 i web3.0. Usporedbe između web1.0 faze i web2.0 faze već su puno puta ispričane, a osnovna razlika (najjednostavnije rečeno) druge faze weba u odnosu na prvu fazu bila bi decentralizacija, odnosno svojstvo da korisnici osim što mogu pretraživati dokumente, mogu ih i stvarati, organizirati i dijeliti s ostalim korisnicima.
Komentari