Društveni softver je primjer mudrosti masa i softver koji je omogućio ljudima da se povezuju i kordiniraju, a da ne postoji neko centralno tijelo koje tim akcijama rukovodi (osim naravno arhitekata informacijskih sustava koji određuju što će korisnicima unutar sustava biti dozvoljeno, a što neće.) Društveni softver pronašao je svoju primjenu kao pomoćni alat u knjižničarstvu, u područjima (online) marketinga i odnosa s javnošću, itd. Postavlja se i pitanje trebaju li tradicionalno organizirana Sveučilišta u Hrvatskoj primijeniti određene vrste društvenoga softvera kao pomoćnoga alata u nastavnom postupku?
Komentari