Ovaj članak nastavak je članka Kratka povijest društvenih medija 1.
Društvne mreže: 1980.-1990.
Pretačama današnjih društvenih mreža smatraju se sustavi BBSs (engl. bulletin board systems) koji se pojavljuju 1980-ih godina. Krajem 80-ih i početkom 90-ih godina pojavljuju se desktop aplikacije CompuServe, Prodigy i AOL koje su omogućile korisnicima spajanje na Internet, kreiranje osobnih profila, chat, te slanje javnih ili privatnih poruka.
Riječ medij se u engleskom govornom području počinje upotrebljavati od 1920. godine. Pri tome se ne misli na medij za trajnu pohranu podatka niti na ljudski medij koji prepričava prošlost ili predviđa budućnost, već na medij za prijenos informacija. Svi smo jako dobro upoznati s pojmom masovnih ili tradicionalnih medija kao što su televizija, novine, radio, časopisi ili filmovi. Tradicionalni mediji omogućuju dijeljenje i prijenos informacija široj javnosti, međutim podržavaju jedino jednosmjernu komunikaciju. Nakon primanja određene informacije kroz tradicionalne medije nije bilo mogućnosti slanja trenutačne kritike ili pohvale autoru članka, uredniku časopisa ili televizijskog programa.
U odnosu na tradicionalne medije društveni mediji su nam omogućili dijalog umjesto monologa, dinamiku umjesto statike, te stvaranje novih društvenih veza na neformalniji način, nego je to ranije bilo moguće. Danas svi možemo biti autori nekog sadržaja i dijeliti ga s milijunima ostalih korisnika koji se priljučuju na Internet. Era društvenih medija postavlja pitanje kako smo mi kao pojedinci povezani, umjesto pitanja kako su dokumenti na servisu world wide web povezani. Društveni mediji kao primjeri umreženih medija dijele se u nekoliko žanrova ili kategorija: blogovi, mikroblogovi, servisi za dijeljenje video i slikovnog sadržaja, servisi za tagiranje, servisi za recenzije te forumi.
IM & IRC
Alati za trenutnu komunikaciju (engl. Instant Messaging tools) su prvi oblici društvenih medija koji su omogućili razmjenu poruka u realnom vremenu neovisno o trenutačnoj lokaciji pojedinca. Njihova svrha prije i danas je ostala ista – komunikacija s prijateljima i obitelji. Prvi takav alat bio je ICQ, dok je najstariji oblik programa za ćaskanje (engl. chat) na Internetu IRC koji je nastao 1988. godine u Finskoj.
Forumi
Najstariji tip društvenih medija su zasigurno forumi. Forumi su nasljednici nekadašnjih CBB-ova (engl. communitiy bulletin boards) koji su bili popularni 70-ih i 80-ih. Svrha i težište ovog tipa društvenih medija jest diskusija. Danas postoji veliki broj usko specijaliziranih foruma za određenu temu ili određenu zajednicu. Najpopularniji softverski paketi za kreiranje foruma su: vBulletin , Invision Power Board , phpBB i Drupal.
LiveJournal
Blogovi
Blogovi su se kao vrsta online ‘dnevnika’ pojavili već 1994. godine. Prvi svjetski bloger bio je Justin Hall, student fakulteta Swarthmore, koji je je započeo s pisanjem bloga o računalnim igricama već 1990-ih. Povećanje broja blogova na Internetu zabilježeno je tek od 1999. godine kada su kreirane prve platforme za upravljanje blogovima: LiveJournal i Blogger. Dakle, nikakvo tehničko predznanje od tada nije bilo potrebno kako bi se otvorio vlastiti blog.
Sadržaj svakoga bloga je zasigurno njegov najbitniji faktor. Sadržaji koji će vam donijeti širu čitalačku publiku su ekskluzivne vijesti, liste, te priručnici ili tutorijali. Do kraja 2008. godine zabilježeno je 186 milijuna blogova. Podatci o veličini svjetske blogosfere u 2009. godini nisu poznati.
Mikroblogovi
Mikroblogovi su novi oblik društvenih medija. Žanr koji predstavlja pomak u odnosu na blogove u smjeru asimetričnog povezivanja i komunicije u relnom vremenu. Karakterizira ih slanje i mogućnost komentiranja kratkih postova ili poruka u realnom vremenu. 2006. godine grupa znanstvenika na čelu s Jack Dorseyem kreirala je prvi servis ovoga tipa – Twitter. Do svibnja 2007. godine zabilježeno je 111 microblogging platformi, međutim Twitter je najpopularniji i najkorišteniji primjer ovoga žanra.
Nastavite čitati o povijesti društvenih medija u članku Kratka povijest društvenih medija 2.
Jedan od osnovnih elemenata koje usvoje studenti informacijskih znanosti jest razlikovanje podataka, informacija i znanja. Stvar se još može zakomplicirati kada se uvedu termini obavijest i činjenica, a potom i dokumenti. Koja je naša prva asocijacija na riječ ‘podatak’?
Vjerujem da će si većina ljudi vizualizirati određene tipove grafikona na kojima su raspoređeni neki tekstualni ili numerički nizovi znakova ili radni list podijeljen na stupce i retke ispunjen brojevima.
Bing, Yahoo! i Google, tri vodeće svjetske tražilice, objavile su popis najpopularnijih upita za pretraživanje u 2009. godini na svjetskoj razini. Najtraženija ključna riječ u 2009. godini za sve 3 tražilice je Michael Jackson što i nije nekakvo iznenađenje. Zanimljivo je da se u top 10 – tražilice Yahoo! – ne nalaze kao ključne riječi društvene mreže – Facebook i Twitter. Međutim, zato su se našle na Googleovom i Bingovom popisu. Bingov popis govori u korist Twittera, dok Googleov u korist Facebooka. Windows 7 na Googleovom popisu, ali ne i na Bingovom! O prirodi ostalih upita na sva 3 popisa što reći, nego da pažnju korisnika još uvijek zaokupljaju one najprizemnije stvari – svijet zabave. I što je s ključnim riječima Obama ili iPhone? U nastavku se možete pogledati tablicu s popisima, kao i Googleov popis najtraženijih pojmova za Hrvatsku.
Koji su najčešći razlozi zbog kojih se upisuje fakultet u Hrvatskoj? Status u društvu i novac kao dominantni razlozi, a potom slijedi znanje. Teorija o društvu znanja ovdje je onda podbacila. Kritična je i činjenica da veliki broj ljudi koji završi fakultet ne može pronaći posao u struci jedan izvjestan period. Potiče se visoko obrazovanje, a onda se istovremeno ne osiguravaju odgovarajaća radna mjesta.
Diplomiranom ekonomistu ili ekonomistici treba godinu dana ili duže da pronađu posao. Medicinski fakultet bilježi sve manje i manje studenata, jer nitko neće studirati 11 godina pa nakon toga primati prosječnu hrvatsku plaću za svoj rad. Ovo su samo neki od problema s kojima se susreću mladi ljudi nakon završenog studija. S kojim se problema najčešće susreću tijekom studija?
Komentari