Društveni softver, web2.0 servisi ili kako bismo već nazvali ovaj skup alata ima kao svoju svrhu razmjenu informacija i svakako postavlja korisnika u središte događanja. Većina sadržaja unutar ovih servisa nije stručno recenzirana i u određenoj mjeri možemo govoriti o dezinformacijama i amaterizaciji u postupku stvaranja sadržaja. Međutim, brojne informacije i dezinformacije nastaju unutar ovih servisa u realnom vremenu, pa govorimo o (dez)informacijama koje su up-to-date što na žalost nije slučaj s pojedinom građom koja nam je dostupna knjižnicama ili s ponekom literaturom koja se navodi kao obvezna za usvajanje određenih teoretskih znanja.
Tagaroo je plugin (za Wordpress) koji omogućuje automatsku analizu sadržaja posta bloga i na temelju te analize preporučuje relevantne tagove i slike koji mogu nadopuniti sadržaj bloga o kojem pišete. Tagaroo u svakom slučaju svojom funkcijom podsjeća do određene mjere na spomenutu Zemantu. Razlika je u izvorima iz koje dohvaćaju svoje informacije – Zemanta ih pronalazi iz više njih, dok Tagaroo to čini iz jednog izvora – Flickra. Što uopće podrazumijevamo pod pojmom automatska analiza? Taj postupak zasigurno uključuje korištenje znanja i alata za obradu prirodnog jezika. Sigurno je da se radi o ekstrakciji (analizi, dohvatu) informacija (engl. information extraction) iz određenih nestrukturiranih dokumenata (teksta, sadržaja) koja uključuje prepoznavanje imenskih entiteta (engl. named entity recognition) – vlastitih imena, organizacija, mjesta, valuta, datuma i sl. te pronalazi za prepoznate podatke rezultate fotografija s Flickra što bi bilo pronalaženje informacija (engl. information retrieval).
YouTube, Facebook, MySpace i Flickr su zasigurno četiri najpoznatije i najposjećenije socijalne mreže (i servisa) nastale unutar već poznatog fenomena čiji naziv već malo previše puta spominjan, kopiran, distribuiran u posljednje 4 godine – Web2.0.
Nove socijalne mreže i dalje nastaju premda ih na web tržištu ima i previše (bit će i u Hrvatskoj gdje s lansiranjem nečega novoga u smislu tehnologija za prilagodbu treba proći nekoliko godina). Lista korisnih primjeraka socijalnih mreža s kratkim opisima nalazi se u nastavku. Osobno koristim tek LinkedIn i Twitter koje će biti opisane u nastavku.
Tagovi se koriste kao način organizacije ili kategorizacije stavke na mrežnom sjedištu. Vrsta stavke koju ćemo opisati, tj. dodijeliti joj ključnu riječ koja je opisuje, može biti članak, slika, proizvod ili poveznica. Dodjeljivanjem skupa ključnih riječi ili tagova (engl. tag clouds) omogućuje jednostavno pronalaženje povezanih stavki na temelju izbora ključnih riječi. Ovaj postupak može biti koristan u slučaju digitalnih knjižnica u kojima svaka knjiga ima svoj skup relevantnih tagova po kojima možemo pretraživati. Društveni servis za spremanje, organiziranje i pretraživanje poveznica del.icio.us omogućuje tagiranje poveznice (URL-a mrežnog sjedišta) nudeći korisniku tagove po kojima može kategorizirati odabranu poveznicu, ali i omogućuje da korisnik sam unosi naziv taga. Mogućnost kategorizacije sadržaja korištenjem tagova popularno se naziva folksonomija (engl. folksonomy).
Izraz podcasting je izvedenica od riječi iPod, te engleske riječi broadcasting koja označava emitiranje, prijenos, odašiljanje. Objašnjenje tvorbe izvedenice nudi i definiciju izraza podcasting koji predstavlja mogućnost izbora audio sadržaja u svrhu njegova preslušavanja na određenom mediju.
Podcast je digitalna datoteka koja sadržava zvukovni ili video zapis koji se distribuira Internetom pomoću RSS formata za sindikaciju sadržaja, a namijenjen je gledanju (ili slušanju) na računalu ili digitalnom prijenosnom uređaju poput iPoda. Razmjena podcast datoteka funkcionira na istom principu kao blogovi, jer vlasnici zvukovnog sadržaja postavljaju mp3 ili neku drugu datoteku na poslužitelj, te na taj način ona postaje javna za skidanje, kao što post na blogu postaje javan za čitanje. Svaki podcast nudi listu zvukovnih ili video isječaka dostupnih za skidanje zajedno s metapodacima koji sadrže njihov kratak opis.





Komentari