Nedavno sam dala pregled stanja Twitosfere pod Statistika o Twitteru. O tadašnjem stanju Twitosfere izvještaj je dala tvrtka Hubspot. Na nedavno održanoj službenoj Twitterovoj konferenciji Chirp objavljeno je i stanje Twitosfere u ovom trenutku. Osim trenutačnog stanja Twitosfere naznačeno je da će se i svi javni tweetovi od 2006. godine arhivirati u sklopu mrežene građe Knjižnice kongresa. U nastavku statistika o Twitteru obajavljena u travnju 2010.
Nedavno je tvrtka Hubspot objavila analizu trenutačnog stanja u izvještaju Stanje Tweetosfere (PDF). O stanju tweetosfere pišu i na službenom blogu tvrtke Sysomos, kao još jedne tvrtke koja se bavi poslovnim izvjesništvom (engl. business intelligence) za društvene medija kao vrste otvorenih izvora za prikupljanje i analizu informacija. Dok Facebook na svojim službenim stranicama javno daje statističke podatke koji se onda jednostavno mogu prikazati u Statistici o Facebooku, većina podataka vezanih za Twitter temelje se na analizama koji su provedeni nad određenim uzorkom. Kako god, svi ti prikupljeni podaci se mogu uobličiti i dati nekakav uvid o stanju tweetosfere. Evo moga maloga doprinosa ili statistike o Twitteru.
Čini se se da je Twitter već duže vremena neizbježna tema i u hrvatskim i u stranim medijima. Prema Twitteru se zapravo odnosite kao i prema Facebooku: ili ga volite ili ne. Odnosno, ova misao je primjenjiva na društvene medije, općenito. U ovom postu ne nastojim govoriti kako ispravno koristiti Twitter. Čitam na Twitteru kritike o neispravnim načinima njegova korištenja. Smatram da moraju postojati određeni obrasci korištenja Twittera kada se on koristi u svrhu marketinga i PR-a, općenito poslovanja. Zato je i organiziran seminar Tweetokracija. Pohvale organizatorima na takvoj ideji. Međutim, za sve ostale svrhe smatram da Twitter ‘normalni’ korisnici mogu koristiti na načine na koje im platforma to omogućuje. U nastavku iznosim neka svoja zapažanja o Twitteru koja su nastala kao posljedica pročitanih članaka i korištenja platforme.
U jednom od prethodnih postova sam pisala o servisu koji u realnom vremenu analizira mišljenje tweetova o određenom predmetu – Twendz. Analiza mišljenja u engleskom govornom području ima za ekvivalente opinion mining, sentiment analysis ili veoma marketinški zvučno – reputation management. Područja koja gotovo iz iste perspektive pristupaju analizi mišljenja su područje obrade prirodnoga jezika, računalna lingvistika i rudarenje teksta.
Prije nekoliko dana ideja Tima Barnersa-Leeja o stvaranju World Wide Web-a proslavila je svoj dvadaseti rođendan. Ta informacija me je pomalo iznenadila s obzirom da se u skoro svim dokumentima spominje 1990. godina kao godina nastanka weba. Međutim, objašnjeno je da se sam koncept, odnosno inicijalna ideja rodila 1989. godine. Ovako svoju ideju objašnjava sam Tim Barners Lee: The original thing that I wanted to do was make it collaborative medium, a place where we all could meet and read and write. U tih dvadaset godina svoga postojanja web je prošao kroz određene faze i promjene koje su danas svedene na nazive web1.0, web2.0 i web3.0. Usporedbe između web1.0 faze i web2.0 faze već su puno puta ispričane, a osnovna razlika (najjednostavnije rečeno) druge faze weba u odnosu na prvu fazu bila bi decentralizacija, odnosno svojstvo da korisnici osim što mogu pretraživati dokumente, mogu ih i stvarati, organizirati i dijeliti s ostalim korisnicima.
Komentari