Nekako je generalno mišljenje da se Internetom znamo jako dobro služiti i da smo upoznati sa svim njegovim mogućnostima i terminima. Međutim, na temelju (predavačkog) iskustva nekoliko je osnovih učestalih nepoznanica o Internetu. U nastavku posta slijedi i popis onoga što je hrvatskim korisnicima Interneta još uvijek nepoznato.
Koji su najčešći razlozi zbog kojih se upisuje fakultet u Hrvatskoj? Status u društvu i novac kao dominantni razlozi, a potom slijedi znanje. Teorija o društvu znanja ovdje je onda podbacila. Kritična je i činjenica da veliki broj ljudi koji završi fakultet ne može pronaći posao u struci jedan izvjestan period. Potiče se visoko obrazovanje, a onda se istovremeno ne osiguravaju odgovarajaća radna mjesta.
Diplomiranom ekonomistu ili ekonomistici treba godinu dana ili duže da pronađu posao. Medicinski fakultet bilježi sve manje i manje studenata, jer nitko neće studirati 11 godina pa nakon toga primati prosječnu hrvatsku plaću za svoj rad. Ovo su samo neki od problema s kojima se susreću mladi ljudi nakon završenog studija. S kojim se problema najčešće susreću tijekom studija?
Europeana je portal, digitalna knjižnica, muzej i arhiv koji se sastoji od 3 milijuna dokumenata različitog tipa: teksta, slike, pjesama, video zapisa iz različitih galerija, muzeja, knjižnica i arhiva Europe, te knjiga, fotografija, novina. Online verzija ove digitalne knjižnice je predstavljena 20. studenog, ali se uslijed prevelikog broja upita prema trima poslužiteljima portal srušio, te ćemo joj moći pristupiti tek sredinom dvanaestog mjeseca. Više informacija o projektu možete pronaći na web stranici – Europeana, kao i video prezentaciju preuzetu s istog izvora .
Opširnije »
CLARIN kao projekt u sklopu EU je akronim za Common Language Resources and Technology Infrastructure. Ovaj projekt ima za zadatak ujediniti sve postojeće digitalne arhive (odnosno baze podataka časopisa, digitalne knjižnice…) u Europi koji sadrže dokumente o jeziku i jezičnim tehnologijama i omogućiti pristup materijalima i alatima (bilo za obradu teksta, govora, multimedije) s društveno-humanističkog područja svim stručnjacima, ali i ne-stručnjacima. Ovim projektom i ovim servisom (koji pruža usluge pristupa materijalima o jeziku i jezičnim alatima) otvara se mogućnost da materijali s društveno-humanističkog područja koji su dosada pripadali nevidljivom webu postanu javno dostupni svima.
Time će zasigurno zagovornici otvorenog pristupa informacijama svim korisnicima u narednim periodima doći na svoje jer sve ide u tom smjeru.
Komentari