Informatologija

Tehnologija mijenja naš svakodnevni život. Ona nije ni pozitivna, ni negativna, ali nikako nije ni neutralna. Ona utječe na načine protoka informacija i znanja, te mijenja svakodnevne komunikacijske obrasce. U počecima se informacija prenosila usmenom predajom. Uslijedila je pojava tiskarskog stroja pa su se iste informacije i znanje počele brže duplicirati i postajati dostupne većem broju ljudi. Knjižničari su dugo vremena nastojali organizirati dostupno znanje i informacije. Zatim su se pojavili masovni mediji. (more…)

Informacijske znanosti postaju znanosti (ili znanost) u trenutku kada su definirani bibliometrijski zakoni i metode. Bibliometrijski zakoni predstavljaju statističke metode za analizu i mjerenje određenih elemenata kako znanstvene i stručne literature, tako i u analizi weba i sustava za pretraživanje informacija. Glavne metode koje koristi bibliometrija su analiza citata i sadržaja. Citatna analiza koju je prvi puta proveo Garfield 1955. godine našla je svoju primjenu u promatranju weba kao grafa unutar područja poznatijeg kao webometrija (netometrija, i sl.), a parametri pomoću kojih se provodi citatna analiza primjenjuju se i pri izračunu poznatog PageRanka-a.

(more…)

Američki matematičar Claude Shanon je 1948. godine postavio teoriju informacija (komunikacijski proces - formule za prijenos informacija kroz različite medije) bez koje danas ne bi bilo spremanja, slanja ili postavljanja informacija na cd, dvd, poslužitelj, itd. Utjecao je na razvoj osobnih računala, umjetne inteligencije, kriptologije, itd.  U nastavku je video o njegovom radu i doprinosu razvoja teoriji informacija, kao i njegovu doprinosu informacijskoj tehnologiji.

(more…)