vizualizacija informacijskih znanosti

Koje koncepte vežemo uz neko područje? Što je u slučaju interdisciplinarnih područja kao što su I-područja ili područja koja se bave informacijama?  Svako područje ima neke svoje teoretske koncepte koji utvrđuju čime se određeno područje treba baviti, ali postoje i empirijski načini kako to utvrditi. Nedavno sam se imala prilike susresti s (bibliometrijskom) metodom kojom se može utvrđivati dinamika razvoja određenoga područja koja ujedno zahtijeva i korištenje određenih metoda za obradu prirodnoga jezika, a naziva se co-word analiza (ne bih znala koji je hrvatski termin??!).  Metoda se sastoji od sljedećih koraka:

Opširnije »

interesi studenata informacijskih znanosti

Informacijske znanosti kao jedno tzv. I-područja ili područja koje se bavi istraživanjem fenomena informacija je interdisciplinarno područje. Rezultati online anketa provedene pod inicijativom Kluba studenata informacijskih znanosti u travnju/svibnju 2009. godine daje podatke o tome koja su područja interesa ili koncepti IZ ocijenjeni kao najinteresantniji od strane studenata informacijskih znanosti. Anketa je provedena u kontroliranim uvjetima, a sustav koji je korišten je LimeSurvey. U nastavku je grafički prikaz anketom prikupljenih podataka.
Opširnije »

Analiza linkova i analiza citata

webometrija

Informacijske znanosti postaju znanosti (ili znanost) u trenutku kada su definirani bibliometrijski zakoni i metode. Bibliometrijski zakoni predstavljaju statističke metode za analizu i mjerenje određenih elemenata kako znanstvene i stručne literature, tako i u analizi weba i sustava za pretraživanje informacija.
Glavne metode koje koristi bibliometrija su analiza citata i sadržaja. Citatna analiza koju je prvi puta proveo Garfield 1955. godine našla je svoju primjenu u promatranju weba kao grafa unutar područja poznatijeg kao webometrija (netometrija, i sl.), a parametri pomoću kojih se provodi citatna analiza primjenjuju se i pri izračunu poznatog PageRanka-a.
Opširnije »

claude shanon

Američki matematičar Claude Shanon je 1948. godine postavio teoriju informacija (komunikacijski proces – formule za prijenos informacija kroz različite medije) bez koje danas ne bi bilo spremanja, slanja ili postavljanja informacija na cd, dvd, poslužitelj, itd. Utjecao je na razvoj osobnih računala, umjetne inteligencije, kriptologije, itd.  U nastavku je video o njegovom radu i doprinosu razvoja teoriji informacija, kao i njegovu doprinosu informacijskoj tehnologiji.
Opširnije »