Prije nekoliko dana ideja Tima Barnersa-Leeja o stvaranju World Wide Web-a proslavila je svoj dvadaseti rođendan. Ta informacija me je pomalo iznenadila s obzirom da se u skoro svim dokumentima spominje 1990. godina kao godina nastanka weba. Međutim, objašnjeno je da se sam koncept, odnosno inicijalna ideja rodila 1989. godine. Ovako svoju ideju objašnjava sam Tim Barners Lee: The original thing that I wanted to do was make it collaborative medium, a place where we all could meet and read and write. U tih dvadaset godina svoga postojanja web je prošao kroz određene faze i promjene koje su danas svedene na nazive web1.0, web2.0 i web3.0. Usporedbe između web1.0 faze i web2.0 faze već su puno puta ispričane, a osnovna razlika (najjednostavnije rečeno) druge faze weba u odnosu na prvu fazu bila bi decentralizacija, odnosno svojstvo da korisnici osim što mogu pretraživati dokumente, mogu ih i stvarati, organizirati i dijeliti s ostalim korisnicima.
Ključni pomak u odnosu na prvu fazu weba bio je pomak s jedne veće logičke cjeline – primjerice web stranice- na mikrocjeline, odnosno postove, wikije, podcast datoteke, rss agregatore vijesti s prikazom sažetaka vijesti iz brojnih izvora, te poruka (tekstova ili vijesti) s ograničenim unosom broja znakova (između 140 i 200 znakova) u realnom vremenu u sklopu određene mikroblogging platforme kao što je primjerice Twitter.
U trenutku pisanja svog završnog rada, što je bilo prošle godine u ljeto, Twitter je bio uvršten u rad kao jedna od karakteristika web2.0 koncepta, ali nije bio ni približno popularna aplikacija kao što je u tom trenutku primjerice bio Facebook. U posljednjih nekoliko mjeseci Twitter je postao nezaobilazna tema o kojoj će se izvještavati i komentirati (bilo u pozitivnom, bilo u negativnom kontekstu), kao i nezaobilazna aplikacija koja će se koristiti na dnevnoj bazi bilo za unos vijesti ili bilo za čitanje.
Analiza mišljenja za upit Natural Language Processing
U skladu s tom trenutačnom popularnošću aplikacije Twitter nastaju brojne aplikacije koje na neki način recikliraju (ili rudare podatke) i klasificiraju prema određenim parametrima sadržaje, odnosno vijesti s Twittera. Jedna od takvih aplikacija (ili alata) je i aplikacija Twendz. Alat koristi metodu unosa (ključne) riječi kako biste u realnom vremenu mogli vidjeti što korisnici Twittera pišu o toj određenoj temi koja vas zanima i omogućuje procjenu jesu li o temi koja vas zanima izražena pozitivna, neutralna ili negativna mišljenja. Ovako izgleda analiza mišljenja u vijestima za temu skrivenu iza ključne riječi natural language processing.
