Informatologija

Tehnologija mijenja naš svakodnevni život. Ona nije ni pozitivna, ni negativna, ali nikako nije ni neutralna. Ona utječe na načine protoka informacija i znanja, te mijenja svakodnevne komunikacijske obrasce. U počecima se informacija prenosila usmenom predajom. Uslijedila je pojava tiskarskog stroja pa su se iste informacije i znanje počele brže duplicirati i postajati dostupne većem broju ljudi. Knjižničari su dugo vremena nastojali organizirati dostupno znanje i informacije. Zatim su se pojavili masovni mediji. Pročitajte više…

Vizualizacija podataka je grafička reprezentacija podataka, informacija ili znanja čija je svrha pronalaženje relacija između istih te njihovo grupiranje na temelju sličnosti ili koje druge mjere. Danas podatke najčešće vizualiziramo korištenjem tablica, različitih vrsta dijagrama, grafikona i grafova ili mentalnih mapa. Pojavljuju se i novi alati za vizualizaciju velikih mreža: socijalnih mreža, mreža citata, portala s vijestima, knjigama, dokumentima, mreža patenata, itd.

Pročitajte više…

Od 25. do 29. svibnja 2009. u Kongresnom centru Grand hotela Adriatic i u hotelu Admiral u Opatiji održao se 32. Međunarodni skup za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektorniku - MIPRO 2009. Konferencija je bila organizirana u sljedeće sekcije:

• Mikroelektronika, elektronika i elektronička tehnologija
• Grid i vizualizacijski sustavi
• Telekomunikacije i informacije
• Računala u tehničkim sustavima
• Inteligentni sustavi
• Računala u obrazovanju
• Digitalna ekonomija
• Sigurnost informacijskih sustava
• Poslovni inteligentni sustavi
• Lokalna uprava
• Radovi studenata
• Informatička i komunikacijska tehnologija (ICT) u vođenju elektroenergetskog sustava
• Deregulacija velikih industrijskih sektora
• Usporedno inženjerstvo

Pročitajte više…

Društveni softver, web2.0 servisi ili kako bismo već nazvali ovaj skup alata ima kao svoju svrhu razmjenu informacija i svakako postavlja korisnika u središte događanja. Većina sadržaja unutar ovih servisa nije stručno recenzirana i u određenoj mjeri možemo govoriti o dezinformacijama i amaterizaciji u postupku stvaranja sadržaja. Međutim, brojne informacije i dezinformacije nastaju unutar ovih servisa u realnom vremenu, pa govorimo o (dez)informacijama koje su up-to-date što na žalost nije slučaj s  pojedinom građom koja nam je dostupna knjižnicama ili s ponekom literaturom koja se navodi kao obvezna za usvajanje određenih teoretskih znanja.

Pročitajte više…

Ili u originalu Vratiti korisnike bibliotekama bio je naziv ovogodišnjeg petog međunarodnog susreta bibliotekara slavista koji se održao u Sarajevu od 18.-22. travnja 2009. godine. Konferencija je u fokus stavila samoga korisnika bibliotečnih usluga. Konferenciji su prisustvovali studenti i nastavnici Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu čija sam i ja studentica.  Sudjelovanje na konferenciji je ujedno i pokazatelj suradnje između Odsjeka za bibliotekarstvo i komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Sarajevu te Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Više informacija o organizatorima, programu i sudionicima konferencije možete pročitati u sljedećem pdf dokumentu pod naslovom Vratiti korisnike bibliotekama.

Pročitajte više…

Prije nekoliko dana ideja Tima Barnersa-Leeja o stvaranju World Wide Web-a proslavila je svoj dvadaseti rođendan. Ta informacija me je pomalo iznenadila s obzirom da se u skoro svim dokumentima spominje 1990. godina kao godina nastanka weba. Međutim, objašnjeno je da se sam koncept, odnosno inicijalna ideja rodila 1989. godine. Ovako svoju ideju objašnjava sam Tim Barners Lee:

The original thing that I wanted to do was make it collaborative medium, a place where we all could meet and read and write.

U tih dvadaset godina svoga postojanja web je prošao kroz određene faze i promjene koje su danas svedene na nazive web1.0, web2.0 i web3.0. Usporedbe između web1.0 faze i web2.0 faze već su puno puta ispričane, a osnovna razlika (najjednostavnije rečeno) druge faze weba u odnosu na prvu fazu bila bi decentralizacija, odnosno svojstvo da korisnici osim što mogu pretraživati dokumente, mogu ih i stvarati, organizirati i dijeliti s ostalim korisnicima.

Ključni pomak u odnosu na prvu fazu weba bio je pomak s jedne veće logičke cjeline - primjerice web stranice- na mikrocjeline, odnosno postove, wikije, podcast datoteke, rss agregatore vijesti s prikazom sažetaka vijesti iz brojnih izvora, te poruka (tekstova ili vijesti) s ograničenim unosom broja znakova (između 140 i 200 znakova) u realnom vremenu u sklopu određene mikroblogging platforme kao što je primjerice Twitter.

Pročitajte više…

Od razdoblja Sumerana do danas objavljeno je 32 milijuna knjiga, 750 milijuna članaka i eseja, 25 milijuna pjesama, 500 milijuna slika, 500,000 filmova, 3 milijuna video zapisa i 100 milijardi mrežnih stranica.

Europska komisija je zaključila da europske kulturološke institucije ne digitaliziraju dovoljno građe. Naznačen je podatak da se samo 1% arhivske građe, koju čini 2,5 milijarde knjiga iz fonda svih europskih knjižnica, nalazi u digitaliziranome obliku.

Google je trenutačno digitalizirao 7 milijuna knjiga. U sklopu najvećeg europskog projekta digitalizacije građe europskih muzeja, knjižnica i arhiva -Europeane- postavljen je cilj do kraja 2010. godine digitalizirati 10 milijuna dokumenata. Microsoft je nakon digitalizacije 750,000 dokumenata odustao od daljnjeg projekta digitalizacije građe.

Pitamo se hoće li se ikada moći ciielo ljudsko znanje prikazati u digitalnom obliku?

Wikipedija kao pravi pripadnik koncepta web2.0 (termina kojeg bih najradije izbjegla napisati ili ponovljati na bilo koji način, ali eto on je dio IT povijesti pa utvrdimo gradivo) ili online enciklopedija koja je postavila nove standarde u svijetu online enciklopedija, pa time i pomaknula granice u odnosu na najpoznatiju enciklopediju Britannicu (koja trenutačno ima svoje novo izdanje) kao predstavnicu web1.0 koncepta.  Poznato je i da se Wikipedijini članci pojavljuju među prva tri rezulata pretraživanja u odnosu na određeni korisnički upit (naravno ako za upit postoji odgovarajući članak na Wikipediji).

Pročitajte više…

Kako graf prikazuje, čini se da se prostor semantičkoga weba povećava i da postoji sve više međusobno povezanih skupova podataka koje se mogu pregledavati pomoću semantičkih preglednika. Primjer sematičkog preglednika je Tabulator koji se još opisuje i kao mashup aplikacija koja koristi veći broj API-ja, te preglednik Disco. Podaci oblikovani u RDF formatu mogu se prikupljati pomoću tehnologije semantičkih tražilica, poput semantičke tražilice Zitgist. Trenutačnu verziju slike koja daje grafički prikaz aplikacija semantičkoga weba oblikovanih u RDF formatu možete pogledati ovdje.

Google označava stranice za koje smatra da sadržavaju zloćudne programe (engl. malware) kao stranice koje bi mogle naštetiti vašem računalu ispisujuću poruku ispod poveznice prema stranici “Ova stranica bi mogla naštetiti vašem računalu”. Tu se javljaju vlasnici mrežnih stranica koji smatraju da takvo upozorenje nije točno i da je označavanje njihove stranice kao “zloćudne” neispravno. Kako bi se izbjegla nagađanja tko je u pravu, a tko u krivu, Google ili vlasnici stranica, oformio se projekt StopBadware.org koji prati pojave zloćudnih programa na web stranicama za koje vlasnici stranica nisu ni svjesni da imaju. Vrlo je čest slučaj da stranica daje link na stranicu koja sadržava zloćudne programe ili je poslužitelj organizacije hakiran, itd.

Na hrvatskom su webu tako označene stranice koje kao autoritativna mrežna mjesta ne bi trebala biti tako označena, kao što su NSK - nsk.hr ili Business.hr kao što možete vidjeti u nastavku.

Pročitajte više…