Ovaj članak nastavak je na članke Kratka povijest društvenih medija 1 i Kratka povijest društvenih medija 2.
Servisi za dijeljenje multimedijskog sadržaja
Servisi za dijeljenje multimedijskog sadržaja omogućuju korisnicima da kreiraju i postavljaju video, slike ili prezentacije ovisno o namjeni samoga servisa. Takav sadržaj danas je označen kao sadržaj koji generiraju sami korisnici ili tzv. user generated content (CGU).
Ovaj članak nastavak je članka Kratka povijest društvenih medija 1.
Društvne mreže: 1980.-1990.
Pretačama današnjih društvenih mreža smatraju se sustavi BBSs (engl. bulletin board systems) koji se pojavljuju 1980-ih godina. Krajem 80-ih i početkom 90-ih godina pojavljuju se desktop aplikacije CompuServe, Prodigy i AOL koje su omogućile korisnicima spajanje na Internet, kreiranje osobnih profila, chat, te slanje javnih ili privatnih poruka.
Riječ medij se u engleskom govornom području počinje upotrebljavati od 1920. godine. Pri tome se ne misli na medij za trajnu pohranu podatka niti na ljudski medij koji prepričava prošlost ili predviđa budućnost. Svi smo jako dobro upoznati s pojmom masovnih ili tradicionalnih medija kao što su televizija, novine, radio, časopisi ili filmovi. Tradicionalni mediji omogućili su nam jednosmjernu komunikaciju. Dakle, čitajući nekakav članak nismo bili u mogućnosti poslati trenutačnu kritiku ili pohvalu autoru članka ili uredniku časopisa.
Jedan od osnovnih elemenata koje usvoje studenti informacijskih znanosti jest razlikovanje podataka, informacija i znanja. Stvar se još može zakomplicirati kada se uvedu termini obavijest i činjenica, a potom i dokumenti. Koja je naša prva asocijacija na riječ ‘podatak’?
Vjerujem da će si većina ljudi vizualizirati određene tipove grafikona na kojima su raspoređeni neki tekstualni ili numerički nizovi znakova ili radni list podijeljen na stupce i retke ispunjen brojevima.
Bing, Yahoo! i Google, tri vodeće svjetske tražilice, objavile su popis najpopularnijih upita za pretraživanje u 2009. godini na svjetskoj razini. Najtraženija ključna riječ u 2009. godini za sve 3 tražilice je Michael Jackson što i nije nekakvo iznenađenje. Zanimljivo je da se u top 10 – tražilice Yahoo! – ne nalaze kao ključne riječi društvene mreže – Facebook i Twitter. Međutim, zato su se našle na Googleovom i Bingovom popisu. Bingov popis govori u korist Twittera, dok Googleov u korist Facebooka. Windows 7 na Googleovom popisu, ali ne i na Bingovom! O prirodi ostalih upita na sva 3 popisa što reći, nego da pažnju korisnika još uvijek zaokupljaju one najprizemnije stvari – svijet zabave. I što je s ključnim riječima Obama ili iPhone? U nastavku se možete pogledati tablicu s popisima, kao i Googleov popis najtraženijih pojmova za Hrvatsku.
Komentari